Sve je češći problem poremećaja pažnje, međusobna komunikacija je svedena na minimum, a slabi i naša sposobnost apstraktnog razmišljanja. Za sve to stručnjaci krive modernu tehnologiju.

Brojni svetski stručnjaci sve češće zastupaju tezu da tehnološki svet menja način na koji čitamo, učimo, kao i da utiče na naš odnos s drugim ljudima. Iako još nema konkretnih i čvrstih dokaza za to, mnogi psihijatri, među kojima je i doktor Geri Smol sa UCLA, tvrdi da svakodnevno korišćenje digitalnih tehnologija, kao što su pametni telefoni ili internet, može da promeni način na koji mozak radi.

Ali to nije sve.

Naš stručnjak, doktorka Nevenka Dimitrijević, lekar opšte prakse, kaže da takav način života, koji mi zovemo sedanterni (mnogo se sedi), predstavlja i faktor rizika za nastanak hroničnih masovnih nezaraznih oboljenja (visok pritisak, šećerna bolest, infarkt miokarda), a za krajnju posledicu može da ima infarkt srca ili mozga.

Slabe moždane strukture

Razlog je jednostavan - kada je čovek duže okupiran stvarima u vezi sa tehnologijom, a manje je u komunikaciji s drugim ljudima, to narušava fundamentalne socijalne veštine kao što je, na primer, čitanje facijalnih ekspresija tokom razgovora.

- Ali, ljudi gube i sposobnost da se snađu u situacijama kada treba da traže savet o svom stilu života ili o svom zdravlju, a to praktično znači da ne znaju šta im je potrebno da bi se obratili lekaru, kome treba da se obrate, i kada stignu u zdravstvenu ustanovu, ne umeju da se adekvatno ponašaju u odnosu na druge pacijente - objašnjava doktorka Dimitrijević.

Zbog toga moždane strukture koje su zadužene za kontakt „lice u lice” postaju slabije. To sve za posledicu može da ima nesnalaženje osobe u društvu, nesposobnost za interpretiranje neverbalnih poruka, izolaciju i manje interesovanje za učenje tradicionalnih veština.

Stručnjaci kažu da su ovakve promene najizraženije i najjače kod takozvanih digitalnih generacija, to jest savremenih tinejdžera i mladih ljudi koji su bili upućeni na tehnologiju još od detinjstva.

Menja se način na koji čitamo

Normalno, kada dete nauči da čita, mozak sam napravi određene putanje koje kasnije postepeno omogućavaju sofisticiraniju analizu i razumevanje pročitanog teksta. Upravo analiza i razumevanje teksta omogućavaju „duboko čitanje”, ali to iziskuje vreme, što danas u svetu tehnologije u kome je najbitnija brzina i skupljanje mnoštva površnih informacija nije moguće. Zbog toga su stručnjaci naročito zabrinuti za decu koja čitanje ne uče više iz knjiga, nego direktno sa interneta.

Prema njihovim rečima, to može da promeni uobičajene veze mozga koje normalnim aktiviranjem i korišćenjem omogućavaju „duboko čitanje“, ali i njihovo shvatanje onoga što su pročitali.

- To u suštini znači da deca skoro da više i ne čitaju knjige i da ne primaju emocionalnu poruku iskustva autora koji je napisao knjigu. To je loše jer čovek ne može sam da prođe sva iskustva, a dok čita knjigu, osoba ne uživa samo u lepoti jezika, već stiče uvid u iskustvo i situaciju u kojoj se pisac našao i u kojoj i sam može da se nađe tokom života. Takođe, uči neverbalnu komunikaciju i jezgrovito izražavanje koje je od suštinske važnosti za bilo kakvu komunikaciju, razvoj i napredak - kaže naša sagovornica.

Kognitivni razvoj

Tehnologija može negativno da utiče i na kongnitivni razvoj čoveka. Tokom dugotrajne i česte upotrebe kompjutera, pametnih telefona, interneta, ljudima slabi koncentracija, što izaziva probleme s pažnjom i smanjenim strpljenjem. Takođe, drastično se smanjuje sposobnost maštanja, a samim tim se i kreativnost dovodi u pitanje. Mozak, jednostavno, postaje lenj. (Izvor: Blic)

ŠTA VI KAŽETE? Ostavite nam Vaš komentar ispod.

Podeli sa prijateljima
Blog Widget by LinkWithin

Постави коментар